Ova promena temeprature je zamka za jagode!

KAKO ĆE SE JAGODA NA OTOVRENOM POLJU PRILAGODITI NAGLOJ PROMENI TEMPERATURE I KOJI ĆE BITI EFEKTI STRESA?
Biljke ne „misle“, ali imaju složene biohemijske i fiziološke mehanizme prilagođavanja koji im omogućavaju da reaguju na promene u sredini. U ovom slučaju, jagoda na otvorenom polju, koja je u fazi intenzivnog rasta i bila izložena dugotrajnom kišnom periodu (7+ dana), sada će doživeti brzu smenu uslova:
Subota – naglo zatopljenje (18°C);
Nedelja – drastično zahlađenje (4-6°C danju, -2/-3°C noću).
KAKO ĆE JAGODA PROCESUIRATI OVE PROMENE I KAKO ĆE SE PRILAGODITI?
Faza 1: Tokom kišnog perioda (7+ dana) – Adaptacija na vlagu i hladnoću
- Metabolizam je usporen – pri temperaturama ispod 12°C, koren usporava aktivnost, a hraniva se slabije usvajaju.
- Visoka vlažnost povećava rizik od gljivičnih oboljenja – posebno Botrytis cinerea (siva trulež), Phytophthora i Pseudomonas bakterije.
- Transpiracija (isparavanje vode) je smanjena, jer je vlažnost visoka, a temperatura niska – biljka ne gubi mnogo vode kroz listove.
- Sinteza ugljenih hidrata u listovima (fotosinteza) je smanjena – zbog manjka sunčeve svetlosti, što znači da biljka proizvodi manje energije za rast i razvoj.
- Biljka „štedi resurse“ – akumulira više azotnih jedinjenja (nitrata), dok je kretanje kalcijuma i kalijuma usporeno.
Zaključak: Jagoda u ovom periodu ima smanjen rast, povećan rizik od bolesti i niži energetski kapacitet.
Faza 2: Subota – Nagle više temperature (18°C) i sunčano vreme
- Fotosinteza se naglo aktivira – biljka počinje da proizvodi više ugljenih hidrata.
- Transpiracija se naglo povećava – biljka sada ispušta više vode kroz listove, jer se vazduh suši.
- Koren počinje da se „budi“, ali nije potpuno spreman – posle dugog kišnog perioda, korenov sistem je oslabljen i još uvek nije u punoj funkciji.
- Biljka koristi azot (nitrate) iz dana pre kiše, što može izazvati mekane listove i veći rizik od bolesti.
- Naglo pokretanje kalijuma i kalcijuma – biljka pokušava da ojača ćelijske zidove i stabilizuje metabolizam.
Zaključak: Jagoda doživljava naglo ubrzanje rasta, ali je energetski iscrpljena, osetljiva na dehidraciju i mehanički slaba zbog previše nagomilanog azota.
Faza 3: Naglo zahlađenje u nedelju (4-6°C danju, -2/-3°C noću)
Biljka „shvata“ da dolazi hladni stres i prebacuje metabolizam u režim odbrane
Aktivira antioksidativne enzime da spreči oštećenja ćelija.
Sinteza šećera i slobodnih aminokiselina raste jer oni deluju kao prirodni antifriz.
Transpiracija se naglo smanjuje – biljka zatvara stome da sačuva vodu i spreči smrzavanje ćelija.
Krvni sudovi biljke (ksilem i floem) se sužavaju
Sprečava naglo kretanje vode i hraniva kako bi se izbegla kristalizacija vode u ćelijama.
Rizik: Ako je voda u tkivu suviše slobodna, može se smrznuti i izazvati pucanje ćelija.
Hraniva se preraspoređuju
Kalijum se pomera prema ćelijskim zidovima da spreči kristalizaciju vode.
Kalcijum se koristi za očvršćavanje ćelijskih membrana i zaštitu od smrzavanja.
Magnezijum se pomera u hloroplaste kako bi pomogao u sintezi zaštitnih proteina.
Rizik od mehaničkih oštećenja
Listovi koji su bili „nabrekli“ zbog viška azota i vode iz kišnog perioda sada su najosetljiviji.
Najveći rizik: Oštećenja na lisnoj ivici zbog isparavanja vode koje stvara kristale leda.
Zaključak: Jagoda pokušava da zaštiti svoje ćelije dehidratacijom, pomeranjem hraniva i sintezom antifriz jedinjenja.
Posledice ovog stresa za biljku
- Rast će biti usporen nakon temperaturnog pada – čak i kada se temperature vrate na normalne vrednosti, jagoda će neko vreme ostati u „stres modu“.
- Rizik od gubitka cvetova i zametnutih plodova – hladan stres može izazvati abortiranje cvetova i usporavanje plodonošenja.
- Oslabljena otpornost na bolesti – posebno Botrytis (siva trulež) i Pseudomonas (bakterijsko crnjenje listova).
- Slabiji prinos ako se stres ponovi – ako nakon ovoga usledi još jedan temperaturni šok, biljka će imati trajne posledice u smanjenju roda.
Šta može pomoći jagodi da preživi ovaj stres?
KOMBINACIJA NON-STRESS I TRAINER
Pre subotnjeg zagrevanja: antistres tretman, podstaći će fotosintezu i zaštititi biljku od prevelike dehidracije.
Pre nedeljnog zahlađenja: antistres tretman – smanjiće oksidativni stres i zaštititi ćelije.
Jagoda će „doneti odluke“ na osnovu signala iz okoline, usporavajući i ubrzavajući svoj metabolizam kako bi preživela.
Najveći problem nije samo stres, već to što biljka troši previše energije na preživljavanje, umesto na cvetanje i prinos.
Prevencija je ključ! Ako Vi ne pomognete biljci kroz odgovarajuće tretmane, posledice će biti: smanjen prinos, abortirani cvetovi, slabija otpornost na bolesti. Najbolja strategija je ojačati jagodu pre stresa i omogućiti joj bržu regeneraciju nakon što prođe.
Aktuelnosti
Pročitajte još

TRAINER ne rešava problem umesto biljke
već joj pomaže da sama aktivira rešenje

U ovoj suši - voda đubrivo i zaštita više nisu dovoljni
Sada biljci treba pomoć da preživi


