Preskoči na sadržaj
rEvolucija
Aktuelnosti3 min čitanja

Ova promena temeprature je zamka za jagode!

Ova promena temeprature je zamka za jagode!

KAKO ĆE SE JAGODA NA OTOVRENOM POLJU PRILAGODITI NAGLOJ PROMENI TEMPERATURE I KOJI ĆE BITI EFEKTI STRESA?

Biljke ne „misle“, ali imaju složene biohemijske i fiziološke mehanizme prilagođavanja koji im omogućavaju da reaguju na promene u sredini. U ovom slučaju, jagoda na otvorenom polju, koja je u fazi intenzivnog rasta i bila izložena dugotrajnom kišnom periodu (7+ dana), sada će doživeti brzu smenu uslova:

Subota – naglo zatopljenje (18°C);

Nedelja – drastično zahlađenje (4-6°C danju, -2/-3°C noću).

KAKO ĆE JAGODA PROCESUIRATI OVE PROMENE I KAKO ĆE SE PRILAGODITI?

Faza 1: Tokom kišnog perioda (7+ dana) – Adaptacija na vlagu i hladnoću

  • Metabolizam je usporen – pri temperaturama ispod 12°C, koren usporava aktivnost, a hraniva se slabije usvajaju.
  • Visoka vlažnost povećava rizik od gljivičnih oboljenja – posebno Botrytis cinerea (siva trulež), Phytophthora i Pseudomonas bakterije.
  • Transpiracija (isparavanje vode) je smanjena, jer je vlažnost visoka, a temperatura niska – biljka ne gubi mnogo vode kroz listove.
  • Sinteza ugljenih hidrata u listovima (fotosinteza) je smanjena – zbog manjka sunčeve svetlosti, što znači da biljka proizvodi manje energije za rast i razvoj.
  • Biljka „štedi resurse“ – akumulira više azotnih jedinjenja (nitrata), dok je kretanje kalcijuma i kalijuma usporeno.

Zaključak: Jagoda u ovom periodu ima smanjen rast, povećan rizik od bolesti i niži energetski kapacitet.

Faza 2: Subota – Nagle više temperature (18°C) i sunčano vreme

  • Fotosinteza se naglo aktivira – biljka počinje da proizvodi više ugljenih hidrata.
  • Transpiracija se naglo povećava – biljka sada ispušta više vode kroz listove, jer se vazduh suši.
  • Koren počinje da se „budi“, ali nije potpuno spreman – posle dugog kišnog perioda, korenov sistem je oslabljen i još uvek nije u punoj funkciji.
  • Biljka koristi azot (nitrate) iz dana pre kiše, što može izazvati mekane listove i veći rizik od bolesti.
  • Naglo pokretanje kalijuma i kalcijuma – biljka pokušava da ojača ćelijske zidove i stabilizuje metabolizam.

Zaključak: Jagoda doživljava naglo ubrzanje rasta, ali je energetski iscrpljena, osetljiva na dehidraciju i mehanički slaba zbog previše nagomilanog azota.

Faza 3: Naglo zahlađenje u nedelju (4-6°C danju, -2/-3°C noću)

Biljka „shvata“ da dolazi hladni stres i prebacuje metabolizam u režim odbrane

Aktivira antioksidativne enzime da spreči oštećenja ćelija.

Sinteza šećera i slobodnih aminokiselina raste jer oni deluju kao prirodni antifriz.

Transpiracija se naglo smanjuje – biljka zatvara stome da sačuva vodu i spreči smrzavanje ćelija.

Krvni sudovi biljke (ksilem i floem) se sužavaju

Sprečava naglo kretanje vode i hraniva kako bi se izbegla kristalizacija vode u ćelijama.

Rizik: Ako je voda u tkivu suviše slobodna, može se smrznuti i izazvati pucanje ćelija.

Hraniva se preraspoređuju

Kalijum se pomera prema ćelijskim zidovima da spreči kristalizaciju vode.

Kalcijum se koristi za očvršćavanje ćelijskih membrana i zaštitu od smrzavanja.

Magnezijum se pomera u hloroplaste kako bi pomogao u sintezi zaštitnih proteina.

Rizik od mehaničkih oštećenja

Listovi koji su bili „nabrekli“ zbog viška azota i vode iz kišnog perioda sada su najosetljiviji.

Najveći rizik: Oštećenja na lisnoj ivici zbog isparavanja vode koje stvara kristale leda.

Zaključak: Jagoda pokušava da zaštiti svoje ćelije dehidratacijom, pomeranjem hraniva i sintezom antifriz jedinjenja.

Posledice ovog stresa za biljku

  • Rast će biti usporen nakon temperaturnog pada – čak i kada se temperature vrate na normalne vrednosti, jagoda će neko vreme ostati u „stres modu“.
  • Rizik od gubitka cvetova i zametnutih plodova – hladan stres može izazvati abortiranje cvetova i usporavanje plodonošenja.
  • Oslabljena otpornost na bolesti – posebno Botrytis (siva trulež) i Pseudomonas (bakterijsko crnjenje listova).
  • Slabiji prinos ako se stres ponovi – ako nakon ovoga usledi još jedan temperaturni šok, biljka će imati trajne posledice u smanjenju roda.

Šta može pomoći jagodi da preživi ovaj stres?

KOMBINACIJA NON-STRESS I TRAINER

Pre subotnjeg zagrevanja: antistres tretman, podstaći će fotosintezu i zaštititi biljku od prevelike dehidracije.

Pre nedeljnog zahlađenja: antistres tretman – smanjiće oksidativni stres i zaštititi ćelije.

Jagoda će „doneti odluke“ na osnovu signala iz okoline, usporavajući i ubrzavajući svoj metabolizam kako bi preživela.

Najveći problem nije samo stres, već to što biljka troši previše energije na preživljavanje, umesto na cvetanje i prinos.

Prevencija je ključ! Ako Vi ne pomognete biljci kroz odgovarajuće tretmane, posledice će biti: smanjen prinos, abortirani cvetovi, slabija otpornost na bolesti. Najbolja strategija je ojačati jagodu pre stresa i omogućiti joj bržu regeneraciju nakon što prođe.

Podelite ovaj tekst

Aktuelnosti

Pročitajte još

Svi tekstovi