Kako je nastupilo proleće na severnoj hemisferi, i započela sezona setve i sadnje useva, kao i početak vegetacije za većinu poljoprivrednih kultura, pravo je vreme da naša tema za savet dana bude zemljište. Zemljište se često smatra ništa više od prašine, zatim nečega što treba obraditi, preorati i zaboraviti nakon što su usevi posejani, i kulture krenule sa razvojem. Svi Vam govore o biljkama, usevima i kulturama koje uzgajate, kako da ih nahranite i zaštitite, ali niko Vam ne govori kako to da uradite za zemljište.
Pogledajte sve savete i objave na društvenim mrežama, i nigde nećete naći ovu temu, a zemljište za Vas je najvažnija stvar u proizvodnji.
Od života i zdravlja zemljišta zavisi proizvodni kapacitet biljke koju uzgajate, odnosno da li će ona dati prinos i kvalitet kakav želite, da li će se bolje odupreti bolestima i štetočinama, podneti sušu i vlagu. Ako je Vaše zemljište zdravo i vitalno, ono:
Međutim, zaista smo mnogo zanemarili zemljište i njegovu vitalnost, a ono je ključni alat bez obzira koju biljku da uzgajate. Sve što berete, sve što prodajete, ali i sve što ulažete u proizvodnju zavisi od zemljišta. Možete li to razumeti, prihvatiti i promeniti svoj stav prema njemu? KLJUČNO JE PITANJE ŠTA MOŽEMO URADITI DOBRO ZA SVOJE ZEMLJIŠTE, KAKO GA MOŽEMO UČINITI PLODNIM I RODNIM? Danas donosimo odgovor na ovo pitanje.
Kada govorimo o plodnosti zemljišta, njegovoj regeneraciji i vitalnosti, ključnu ulogu igraju mikroorganizmi. Dva termina koja se sve češće koriste u tom kontekstu su PREBIOTICI i PROBIOTICI. Ovi pojmovi dolaze iz oblasti ljudske ishrane i zdravlja, ali su direktno primenjivi i na poljoprivredu, posebno u biološkoj obnovi zemljišta.
Probiotici su korisni mikroorganizmi (bakterije, gljive, aktinomicete) koji se dodaju u zemljište kako bi poboljšali njegovu mikrobiološku
aktivnost i funkcionalnost. Ovi mikroorganizmi pomažu biljkama u ishrani, zaštiti od patogena i poboljšanju strukture zemljišta.
Kako deluju?
• Mikorizne gljive (npr. Glomus spp.) – formiraju simbiozu sa biljkama i poboljšavaju usvajanje hraniva.
• Azotofiksirajuće bakterije (npr. Rhizobium, Azotobacter) – fiksiraju atmosferski azot i povećavaju plodnost zemljišta.
• Fosfat-mobilizujuće bakterije (npr. Bacillus, Pseudomonas) – oslobađaju fosfor iz teško dostupnih oblika.
• Trihoderma, poseban soj koji doprinos zdravlju i otpornosti biljaka direktno delujući na patogene, i oslobađajući blokirana hraniva iz
zemljišta.
• Bakterije mlečne kiseline (Lactobacillus spp.) – poboljšavaju mikrobiološku ravnotežu i suzbijaju štetne mikroorganizme.
Prebiotici su supstance koje služe kao izvor energije i hraniva za korisne mikroorganizme u zemljištu. Oni ne sadrže žive mikroorganizme,
već stimulišu rast i aktivnost postojećih probiotika.
Gde se koriste?
Najbolji efekti se postižu kada se probiotici i prebiotici koriste zajedno. Ovo je poznato kao simbioza biološke obnove zemljišta, gde
probiotici (živi mikroorganizmi) rade svoj posao efikasnije kada im se obezbedi odgovarajuća hrana (prebiotici).
Dodavanje probiotičkih mikroorganizama - sadrži preko milijardu korisnih mikroorganizama na gram.
Dodavanje prebiotičkih supstanci - sadrži aktivnu organsku materiju, fulvinske i huminske kiseline, kao i organska bezhlorna hraniva
Rezultat: Povećana biološka aktivnost, bolja dostupnost hraniva, regeneracija zemljišta i bolji rast biljaka koje uzgajate.
Probiotici = živi mikroorganizmi koji poboljšavaju zdravlje zemljišta i biljaka.
Prebiotici = hrana i stimulansi koji poboljšavaju uslove za rast korisnih mikroorganizama.
Kombinacija oba pristupa dovodi do dugoročne regeneracije i povećanja plodnosti zemljišta.